Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od latinskog Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: 

• dan,

• tjedana,  

• mjeseca,

• godina

Povijest kalendara: Mezopotamiji, Majanski kalendar , Egipta, Grćke do starog Rima  kao i Astečki kalendar .

Julijanski kalendar je osnova današnjeg kalendara u upotrebi. Zbog obilaska Zemlje oko Sunca koja kasni 6 sati do iste točke problemi su nastajali s usklađenjem početka godine i dodavanja dana svake prijestupne godine. 

Gregorijanski kalendar je nastao kada je Papa Gregur XIII odlučio ispraviti nedostatke Julijanskog kalendara 24.02.1582. godine bulom kojom je izostavljeno 10 dana u datumu  tako da poslije 4.06.1582. godine dolazi datum 15.06.1582. godine. Pravoslavne crkve Ruska i Srpska nisu prihvatile Gregorijanski kalendar već primjenjuju Julijanski kalendar i zbog toga imamo razliku između pravoslavne Nove godine i Božića.

Broj sati je nastao u starom Egiptu prvenstveno kao mjerenje noći po 12 vidljivih zvijezda a simbolika broja 12 povezivala se i s brojem koliko puta Mjesec obiđe Zemlju u toku godine. Minute i sekunde su uvedene tek kasnije pretpostavlja se iz zemljopisa odnosno dijeljenja kruga kao i odnos brojeva i vremena 60 minuta i 60 sekundi iz zemljopisa kao znanosti koji je puni krug definirao kao 360 stupnjeva ( Klaudije Ptolomej ) i broja 60 ( Eratosten ). Broj 60 je višestruko djeljiv i lako primjenjiv i za razlomke koji su u početku a i danas oznaka za vrijeme u nekim dijelovima Hrvatske ("manje 3/4 devet je sati").